kreSimir squaRe in snoW

Trg kralja Petra Krešimira IV, Zagreb – Croatia

Krešimirov trg i danas je najveći trg u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj (220 x 210 m), s površinom od 43.500 m2. ostvaren u međuratnom razdoblju. Osnovna smjernica ostvarivanja toga jedinstvenog prostora bilo je u početku 20. stoljeća isticanje njegovih razvojnih mogućnosti i usmjeravanje urbane ekspanzije grada u tome smjeru, a potom, u međuratnom razdoblju, oblikovanje prepoznatljivog identiteta tog novog istočnog dijela centra Zagreba.

photo by:  mornaRius 2014.

kresimirov trg

kresimirov trg

kresimirov trg

kresimirov trg

kresimirov trg

kresimirov trg

Ostvarenja moderne arhitekture tridesetih čine stambene zgrade arhitekta Neumanna, Lewyja i Petrovića, zatim napete zaobljene forme uglovnica Radničkog doma ( križanje Šubićeve i Ljudevita Posavskog ) iz sredine 30-ih arhitekta Šterka, Korke, Kiverova i Krekića te čeona zgrada Državne trgovačke akademije, djelo arhitekta Zvonimira Vrkljana (danas MORH). Treći veliki trg, na dijagonali kanaliziranog potoka Medvešćaka, nastaje na negdašnjem sajmištu gdje je smještaj trga (iako u drugačijem obliku, veličini pa i mikrolokaciji) anticipirao još M. Lenuci (1905.) . Kada je započela izvedba zgrada na istočnom rubu toga prostora (1923.) u regulatornoj je osnovi iste godine umjesto trga ovdje ucrtan puni blok , a s tom je pretpostavkom izgrađivana i zapadna ovojnica (od 1927.), te monumentalni sjeverni potez s Državnom trgovačkom akademijom (1931.-1938.). Tek Generalna regulatorna osnova Zagreba (V. Antolić, J. Seissel, 1936. (1938.)) taj prostor definira kao trg i izuzima ga od izgradnje. Na temelju prvonagrađenoga natječajnog rada Ciril Jeglič (1937./38.) oblikuje plohu trga kao pejsažni perivoj s modernim dječjim igralištem u sjevernoj polovici (prvo dječje igralište u Hrvatskoj). Arhitektonska opna trga dovršena je 1941. , s iznimkom dvije poslijeratne interploacije (1957.).