O učenju – Francis Bacon

Učenje služi za užitak, za ukras i osposobljavanje; za užitak služi najviše kad smo sami i povučeni; pročitanim ukrašavamo razgovor, a osposobljavamo se za vođenje poslova.

Jer, iskusni ljudi mogu obaviti, možda i procijeniti, jednu po jednu pojedinost; ali za općenito savjetovanje, planiranje i znalačko vođenje poslova zasigurno su najbolji učeni ljudi.

Provoditi previše vremena u čitanju znači lijenost; prečesto se prikazivati učenim jest prenemaganje; svoje prosudbe stvarati uvijek i jedino prema knjiškim pravilima narav je skolastika.

Učenje usavršava čovjekovu prirodu, a sámo se učenje usavršava iskustvom; jer prirodne su sposobnosti poput biljaka u prirodi koje treba orezivati učenjem, a samo učenje pruža preopćenite smjernice ako se ne veže iskustvom.

Lukavi ljudi preziru učenja, običan im se svijet divi, a mudri ih koriste; jer učenja nisu sama sebi svrhom, već im je svrha u mudrosti koja je izvan njih i koja ih nadilazi, a stečena je iskustvom.

Ne čitajte da biste proturječili i opovrgavali; niti da biste vjerovali i primali zdravo za gotovo; ne čitajte ni da biste pronašli teme za razgovore i rasprave; čitajte da biste prosuđivali i razmatrali.

Neke knjige treba tek okusiti, druge progutati, a tek poneku sažvakati i probaviti; to jest, neke knjige treba čitati samo djelomice, druge čitati, ali ne pažljivo, a tek mali broj valja čitati u cijelosti, marljivo i pozorno.

Neke se knjige mogu čitati prepričane i u izvadcima, ali samo ako se radi o nečemu manje važnom i nevažnijim knjigama; inače su destilirane knjige poput destilirane vode – neukusne i manjkave.

Čitanje ispunjava čovjeka, razgovor o pročitanom čini ga rječitim, a zapisivanje preciznijim u znanju. I stoga, tko malo zapisuje, mora imati dobro pamćenje; tko malo razgovara, mora biti budnog duha; a tko malo čita, mora biti jako lukav kako bi izgledalo da zna ono što ne zna.

Povijest čini ljude mudrima, poezija tankoćutnima, matematika oštroumnima, prirodna filozofija dubokima, moral dostojanstvenima, logika i retorika vještima u raspravljanju. Abeunt studia in mores (Učenja prelaze u narav).

Ne postoje zapreke ni smetnje duhu koje se ne bi mogle otkloniti primjerenim učenjem, kao što se bolesti tijela mogu otkloniti primjerenim vježbama. Kuglanje je dobro za kamence i bubrege; lov za pluća i prsa; lagana šetnja za želudac; jahanje za glavu i tomu slično.

I zato, ako čovjekov duh luta, neka proučava matematiku; jer kod izvođenja dokaza, ako mu bilo što pa i neznatno odvrati pažnju, mora sve početi iznova.

Ako nije kadar uočavati ili pronalaziti razlike, neka proučava skolastike jer oni su cymini sectores (cjepidlake). Ako netko ne može raspravljati o stvarima i prisjetiti se jedne da dokaže drugu, neka proučava pravničke slučajeve. Tako se za svaki nedostatak uma može pronaći poseban recept.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s