Knjiga: “Mala filozofija ptica”

Nježna prirodoslovno-filozofska knjiga koja nas podsjeća da je priroda naš najbolji učitelj; potičući našu znatiželju, promatranje i istraživanje i konačno promišljanje, otkriva nam naše slabosti i prednosti, otvara nas za prihvaćanje, učenje i zahvalnost.

Biti veseo kao ptica ili kako otvoriti svoju krletku, samo su neke od tema ove ljupke zbirke kratkih eseja koja nas podsjeća da je priroda naš najbolji učitelj. Jedan ornitlog i pisac te profesorica književnosti i filozofije udružili su se kako bi opisali život i ponašanje ptica i dali odgovor čemu nas, u 21. stoljeću, još mogu naučiti ptice.

Zahvaljujući ovim pitkim ornitološkim promišljanjima temeljenim na istraživanjima i satima promatranja ptica uz rijeke, u tropskim šumama i na vjetrovitim pustinjskim dinama diljem svijeta, otkrit ćemo da su ptice pravi mali gurui. “Diskretne učiteljice života, spontane i bezbrižne, ptice nam mogu mnogo toga reći, samo ih moramo poslušati”. One nas navode da se zamislimo nad sobom – mi, samoproglašeni “gospodari svijeta”, koji sebe smatramo vrhuncem evolucije, pišu autori u uvodu. Jer, u svjetlu brojnih prirodoslovnih te socioloških i bihevioralnih istraživanja, ali i simbolike ptica u književnosti i mitologiji od davnina, mogli bismo ustvrditi da su one poput zrcala koje bez milosti razotkriva Homo sapiensa.

“Život i smrt su jedno te isto, jedno ne ide bez drugoga, to je nepromjenjivi zakon koji vrijedi za sve, ljude, životinje, biljke. Naše je postojanje ispunjeno malim smrtima, oplakivanjima, prekidima, počecima, ponovnim rođenjima. Uostalom, u biološkom smislu, ništa zapravo ne umire: nakon naše smrti, naši atomi ne nestaju, recikliraju se i neki od njih integriraju se u nekog crva ili cvijet koje će možda pojesti ptica i tako dalje. Azijska mudrost svoju filozofiju temelji na tim ciklusima. Zapad, zbog svojega pomalo linearnog pogleda na svijet, to katkada zaboravlja. No priroda i ptice na to nas podsjećaju, i to s razlogom. Možda nije potrebno naučiti kako umrijeti, nego jednostavno naučiti kako živjeti.”

Tako u eseju o razumnosti pingvina ili strasti patke važemo koja je ljubavna strategija najbolja; život lastavica donosi dirljivu pouku o tome kako naučiti umrijeti, ne prestajući zato živjeti punim životom; nježnost grlica priča je o tome što znači voljeti; orao i crvendać govore o istinskoj hrabrosti, a arktička čigra pak odgovara na pitanje zašto putujemo…

Mala filozofija ptica u izdanju Planetopije prava je čitateljska poslastica i prirodoslovno-filozofski biser o pticama.

Philippe J. Dubois je ornitolog i pisac koji je promatrao ptice diljem svijeta. Autor je nekoliko radova o klimatskim promjenama i biorazličitosti i nekadašnji je ravnatelj najstarijeg nakladnika o prirodi na svijetu, pariškog Delachaux and Niestlé.

Elise Rousseau diplomirala je književnost i filozofiju, autorica je nekoliko radova o prirodi i životinjama i bavi se njihovom zaštitom.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s