Ono smo što mislimo

Ono što smo donedavno mogli čuti iz usta mudraca svih kultura, gurua, mistika i ezoterika, sada priznaje i suvremena znanost – da su naše misli stvorile naš svijet i da ga stvaraju i dalje. Danas je poznato da negativno razmišljanje slabi naš imunitet i zato je zaista važno o čemu razmišljamo.

Neuroznanstvenici, kao što su primjerice Gerald Hüther ili Mario Alonso Puig, danas dokazuju odnosno samo potvrđuju stare spoznaje o djelovanju našeg mozga. Pritom se pokazalo da misao i riječ imaju vitalnu energiju koja uzrokuje stvarne promjene u fizičkom svijetu. Pozitivne misli jačaju naš imunitet, a negativne ga slabe. Svaki pomak unutar naših predodžbi odražava se u pokretu mišića. Naročito su tijesno povezani naš limbički sustav u mozgu gdje se procesiraju naši osjećaji, i prednji dio moždane ovojnice gdje teku viši misaoni procesi.

Jednostavno rečeno, naše misli pokušavaju potvrditi ono što osjećamo. Ako odlučimo biti sretni, stvari ćemo drugačije shvaćati i naše misli dat će nam tisuću razloga za sreću. Suvremena istraživanja mozga dokazuju da promjene u promatraču mijenjaju predmet promatranja. Svijet nikad ne vidimo onakvim kakav je u stvarnosti, već ga uvijek vidimo onakvim kakvi smo mi sami.

Duh oblikuje materiju

To što smo danas, potječe od naših jučerašnjih misli; naše današnje misli grade naš sutrašnji život: život je djelo našeg razuma. Tim riječima započinje Dhammapada, put mudrosti Gautame Buddhe. Posljedica loših misli su loše riječi, loša djelovanja i na kraju patnja. Naprotiv, dobre misli vode dobrim riječima, dobrom djelovanju i na kraju sreći. Mi smo, dakle, kovači svoje sreće jer sve počinje u našim mislima.

Prisjetimo se ideja dalekoistočnih kultura: sve je stvoreno dvaput – prvo u duhu, a potom i u materijalnom svijetu. Što je jasnija predodžba glinene posude koju lončar ima pred očima, toliko je jasniji ukupni postupak njezine izrade u njegovim mislima i toliko spretniji, a time će biti učinkovitiji i uspješniji. Danas jednako vrijedi i u vrhunskom sportu u kojem pobjedu više ne donosi samo tjelesna spremnost, već usredotočenost uma.

Školski programi ipak ne uključuju obrazovanje našeg uma, primjerice vježbanje koncentracije i meditaciju. Tako su, nažalost, mnogi još uvijek predani na milost i nemilost manjku koncentracije i ponavljajućim mislima. Većina još uvijek misli: Moje misli – to sam ja!, umjesto: Imam misli koje mogu kontrolirati i usmjeravati!

Bez muke nema nauke

Naše je tijelo poput vozila u kojem putujemo svijetom i svakodnevicom, a slično vrijedi i za naše emotivno i misaono tijelo. Pomoću njih shvaćamo svijet i oblikujemo ga. I kao što smo naučili brinuti se za tijelo i njegovu higijenu te ga jačati da bi bilo izdržljivo, tako bismo se trebali naviknuti brinuti se i za svoj misaoni svijet.

Najvažnije oruđe našeg mišljenja je svakako koncentracija. Zbog nedostatka koncentracije gubimo vrijeme i sporiji smo pa je stoga nedostatak koncentracije jedan od glavnih razloga za stres. Uz dobru koncentraciju brži smo, a vrijeme se usporava. Ta pojava je poznata majstorima borilačkih vještina, kad im se pokreti suparnika povećanjem koncentracije čine sve sporiji.

Smrtni neprijatelj koncentracije je raspršenost koju danas često maskiramo izrazom multitasking. Uz doručak čitamo novine, slušamo jutarnje vijesti i usput dogovaramo pojedinosti s članovima obitelji. Posljedice su zaboravnost, slabo zapažanje, nesporazumi i na kraju nervoza i stres. Kad su nekog mudraca jednom upitali u čemu je tajna njegove sreće, odgovorio je: “Kad sjedim, sjedim. Kad hodam, hodam. Kad jedem, jedem.” Tako jednostavno, no da bismo uspjeli biti u sadašnjem trenutku, trebamo potpunu koncentraciju.

Prazna čaša

Vrlo je raširena zabluda da svoj um moramo napuniti svim i svačim. Naš mozak od samog rođenja punimo raznim činjenicama i podacima. Druga vrlo raširena zabluda, dijametralno suprotna prvoj, jest da um treba ostaviti potpuno praznim.

Kao što brižno biramo hranu, moramo brižno birati i misli kojima punimo svoj um. Prije toga potrebno je očistiti um. Jasno je, naime, da se ne hranimo onime što pojedemo, već onime što probavimo. Stari mudraci zato predlažu da razmišljanju o tome što čitamo posvetimo približno isto onoliko vremena koliko potrošimo i na samo čitanje.

Ono si što misliš

Svaka misao i svaka predodžba teže ostvarenju. Stari su mudraci znali da niti jedna misao ne propada. Sve na što pomislimo prije ili kasnije nam se vraća. Zato je važno kakve su nam misli – i o nama samima.

Naše će se shvaćanje promijeniti čim krenemo aktivno oblikovati naše emocije. Zamislite sebe onakvima kakvi želite biti. Što vam češće to uspijeva i što će jasnija biti predodžba, bliže će biti misaona projekcija stvarnosti. Postat ćete ono što mislite.

2 thoughts on “Ono smo što mislimo

  1. Postovani, postovnje na poslanom… Potpuno sam suglasan za sve navedeno. Hvala. Bogatstvo je znati da nas ima, da nismo sami koji tako razmisljamo. Defenitivno ovaj tekst treba dati sto vecoj masi na uvid . L.p Dana 14. sij 2019. 10:10 osoba “maRin” napisala je:

    > moRnarius posted: ” Ono što smo donedavno mogli čuti iz usta mudraca svih > kultura, gurua, mistika i ezoterika, sada priznaje i suvremena znanost – da > su naše misli stvorile naš svijet i da ga stvaraju i dalje. Danas je > poznato da negativno razmišljanje slabi naš imunitet i” >

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s