Sjeverna Italija – Regija Veneto
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija. Broji oko 4,8 milijuna stanovnika, a glavni grad regije je Venecija. Nekad tlo Mletačke republike, Veneto je danas među najbogatijim i najindustrijaliziranijim regijama Italije. Također je to i najposjećenija regija, s oko 60 milijuna turista godišnje. Pored talijanskog, većina stanovnika govori i venetskim jezikom.
Veneto se može podijeliti na četiri područja: sjeverna alpska zona, brdska zona, donja ravničarska zona te obalni pojas.Kroz regiju teče nekoliko rijeka: Po, Adige, Brenta, Bacchiglione, Livenza, Piave i Tagliamento. Također, Venetu pripada i istočna obala najvećeg talijanskog jezera, Garda (jezero). Obala je duga oko 200 km, od čega su čak 100 km plaže.
Venecija
La Serenissima, kako joj često tepaju, sagrađena je na 118 otoka, omeđenih s više od 170 kanala koji su pak spojeni s više od 350 mostova. Canal Grande, najduži kanal, ujedno je i njihova najpoznatija ‘ulica’ te presijeca stari dio grada na dva dijela.
Ukoliko u Veneciju stignete vlakom na postaju Santa Lucia, čim izađete s kolodvora ugledati ćete već spomenuti kanal i naša vam je preporuka da se ukrcate u jedan od vodenih taksija ili brodova javnog gradskog prijevoza te se provezete njime i na taj način ga najbolje upoznate.
Prvi od tri mosta koji prelaze preko Kanala ujedno je i najpoznatiji – Ponte di Rialto. Cijela njegova okolica je vrlo živopisna, a pogotovo obližnja tržnica koja je u doba karnevala prepuna nadaleko poznatih maski i kostima.
Ovdje se nalaze i glavni vezovi najpopularnijeg simbola Venecije – gondole, a tu vam je i odlična prilika za popiti cappuccino na brojnim terasama ili otkriti što skrivaju uske ‘calle’ ili poneki ‘compo’, tj. trg.
Kad smo već kod venecijanskih ulica, jeste li znali da je jedini trg koji je dovoljno velik da se nazove ‘piazza’ Trg sv. Marka?
Uz Canal Grande ćete vidjeti na desetke predivnih palača, od kojih su najpoznatije Casa d’Oro, Casa Rezzonico i Palazzo Grassi, dok vam se uz pokrajnje kanale otkrivaju mnogobrojne crkve, ali i La Fenice, zgrada opere.
Tu je još i crkva Santa Maria della Salute, koji stoji kao čuvar uz ušće Kanala u Lagunu.
Nakon što se iskrcate na Rivu degli Schiavoni, iliti Slavensku obalu (nazvana po Hrvatima koji su tim putem kroz povijest najčešće dolazili u Mletke), stižete blizu glavnoga gradskog trga.
Ali prije toga ne zaboravite pogledati Ponte dei Sospiri, tj. Most uzdaha, koji je ime dobio zbog zatvorenika kojima je to bio posljednji pogled na Veneciju prije odlaska u obližnje ćelije.
Kad gužva postane već dovoljno velika da morate pričekati pri prelasku idućeg mosta, onda budite sigurni da ste došli pred Duždevu palaču, sjedište nekoć najmoćnije sile Jadrana.
Tu je i zvonik sv. Marka, ispred kojeg nerijetko znaju stajati kolone turista kako bi se popeli na vrh, ali kad i sami dođete na isti i bacite pogled, reći ćete samo ‘wow!’. Odavde se vidi cijela Venecija, njezini trgovi, krovovi i gotovo čitava laguna. Sam Trg svetog Marka s jedne je strane omeđen Starim i Novim prokurativama, a s druge predivnom bazilikom istoimenog sveca, koju krase pozlaćeni mozaici, skulpture i kupole. Jednako kao i u mnogim drugim crkvama u Italiji i ovdje ćete se uvjeriti koliko je jaka ljudska umjetnost i snaga.
Na trgu ćete, također, naići i na neizbježne golubove te brojne statue lava s krilima, glavnog simbola sv. Marka.
Za kraj, ukoliko vam vrijeme dopusti, nastojite posjetiti i Arsenal gdje je još u 12. stoljeću osnovana najstarija europska tvornica, te obližnje otoke Torcello, Burano i Murano.
Ovaj potonji je najpoznatiji po proizvodnji stakla i njegovi će vas šareni proizvodi, poput narukvica ili ogrlica, uvijek podsjećati na ovaj grad, spoj ljepote, povijesti i romanse.
Venice 3D video: http://www.youtube.com/watch?v=eAqBt4wUIjMVerona
Verona kao grad znatno po svojoj ljepoti zaostaje za, recimo, Firenzom ili Venecijom, koji su po mnogočemu najljepši talijanski gradovi, uz eventualno Napulj ( poznata je rečenica- doći u Napulj i umrijeti ) podno Vezuva, ali sasvim sigurno i Verona spada u uži krug europskih turističkih destinacija.
Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3097 km², 814300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda. Stanovništvo 259.068 ( popis 2004.)
U Veroni se nalazi mnoštvo kulturno-povijesnih spomenika, osobito mnogo dobro očuvanih iz rimskog razdoblja. Grad i danas leži na sjecištu dvije glavne ulice izvornog rimskog vojnog kampa, Cardo i Decumanus, što se može vidjeti na zračnim fotografijama grada.
Ipak najslavniji spomenik je Veronska Arena, treći po veličini očuvani rimski amfiteatar (poslije rimskog Koloseja i amfiteatra u CapuaCapui) iz 1. stoljeća. Izgrađena oko 30. godine, duga je 139 i široka 110 metara, a mogla je pri,iti oko 22,000 gledatelja na 44 reda mramornih sjedalica. Današnja dvokatna fasada je zapravo unutarnji potporni zid s lukovima, dok je komad izvanjske trokatne kamene fasade ostao samo na jednom mjestu. Od tog kamena su izgrađene brojne građevine srednjovjekovne Verone. Veličanstveni interijer je ipak netaknuti koristi se i dan danas za sajmove, predstave i operu pod zvijezdama za toplih ljetnih noći.
Ako ni zbog cega a ono zbog legendarnog ljubavnog para Romea i Julije Williama Shakespearea , njihova tragična ljubavna priča nadahnuće je vec stoljecima mnogim filmašima, romanopiscima, pjesnicima, besmrtno djelo Williama Shakespearea vecina se slaze inspirirano je istinitom pričom, iako se naravno ne može sa sigurnosću stati iza te ljubavne bajke sa tragičnim krajem. Njihov ” legendarni balkon i dalje je najveća atrakcija u Veroni ali i jedno od posjećenijih mjesta na cijelom svijetu. Mozda bi se moglo reci kako je u ovom slucaju mržnja pobijedila ljubav , no samo naizgled je tako, njihova ljubavna priča nadzivila je i vlastite roditelje i njihovu izopaćenost i s vremenom postala legenda, što nas samo može naučiti koliko je ljubav zapravo besmrtna.
Vicenza
http://hr.wikipedia.org/wiki/VicenzaVicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana. U siječnju 2007. godine, Vicenza je imala broj stanovnika od 119,038.
Utemeljena je u 2 st. pr. Kr. u Sjevernoj Italiji. Vicenza se razvila pod vlašću Venecije od početka 15. st. do kraja 18. st. Djela Andrea Palladia (1508-80) rezultat su detaljnog izučavanja klasične rimske arhitekture, a gradu daju specifičan izgled.
Palladijeve urbane građevine i njegove vile raštrkane po regiji Veneto odigrale su odlučnu ulogu u razvoju arhitekture.
Njegov je rad nadahnuo poseban stil u arhitekturi koji se naziva «paladijevski» koji se raširio sve do Engleske i ostalih europskih zemalja, dopirući do Sjeverne Amerike.
maRin 